Bamija je tropska biljka iz porodice Hibiscusa (Hibiscus Esculentus).
Prvi put se spominje još 2000. godine prije Krista i ti podaci se vežu uz faraone i dolinu rijeke Nil.
Preko sjeverne Afrike, uzgoj bamija se proširio i na Mediteran. U „Novi Svijet“ donijeli su je afrički robovi (Brazil 1658. god).
Studije govore kako bamija spriječava nastanak raka debelog crijeva
Bamiju su koristili u ishrani (plodovi bamija), ali i kao surogat za kavu (sjeme bamija) za vrijeme američkog građanskog rata, a stablo bamija koristilo se u proizvodnji papira.
U istočnjačkoj medicini, bamija ili okra koristi se već stoljećima u tretiranju raznih oboljenja:
Bamija sadrži velike količine vlakana (topljiva i netopljiva). Topljiva vlakna smanjuju kolesterol i reguliraju šećer u krvi, a s druge strane, netopljiva vlakna pomažu kod probavnih smetnji.
Zahvaljujući magneziju, bamija pomaže u prevenciji nastajanja bolesti srca i smanjuje krvni pritisak. Bamija je veoma bogata vitaminom B6, te vitaminima A i C.
Energetska vrijednost bamije – 100 g bamije sadrži:
Bamija napitak 2004. godine, na: Hochschule Wädenswil, Pharmaceutical Biotechnology, Glycopharmacy Research Group, University of Applied Sciences, Box 335, Grüntal, CH-8820 Wädenswil, u Švicarskoj, skupina znanstvenika obavila je istraživanja o učinkovitosti sluzi bamija kod tretiranja HELICOBACTER PYLORI.
Tom prilikom su dokazali da se korištenjem preparata od bamija (napitak i tinktura) može uspješno tretirati Helicobacter, kao i kronični gastritisi, žgaravice, gerb i slična želučana oboljenja.
Ovo je prijevod tog istraživanja:
Interesantan je podatak da bamija ima i afrodizijska svojstva, te je zbog toga najpoznatije jelo od bamija i dobilo ime „BEGOVA ČORBA“.
